free web stats

Radno vreme po osnovu preraspodele radnog vremena ne može trajati duže od 60 časova nedeljno

RADNO VREME PO OSNOVU PRERASPODELE RADNOG VREMENA NE MOŽE TRAJATI DUŽE OD 60 ČASOVA NEDELJNO.
 
Članom 53. Zakona o radu, predviđeno je da je na zahtev poslodavca, zaposleni dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran (dalje: prekovremeni rad).
Prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno, niti duže od četiri časa dnevno po zaposlenom.
Prema tome, do uvođenja prekovremenog rada može doći, pored ostalih slučajeva, i u slučaju iznenadnog povećanja obima posla ili kada je u određenom roku potrebno da se završi posao koji nije planiran.
Međutim, zakon ne predviđa mogućnost da zaposleni koji je u radnom odnosu kod poslodavca, radi duže od osam časova nedeljno, niti duže od četiri časa dnevno.
Takođe, trajanje prekovremenog rada ograničeno je i dnevnim odmorom između dva radna dana. Naime, poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi odmor između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno (član 66. Zakona).
U skladu sa članom 57. Zakona, poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u utvrđenim rokovima.
Preraspodela radnog vremena vrši se tako da ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne bude duže od punog radnog vremena.
U slučaju preraspodele radnog vremena, radno vreme ne može da traje duže od 60 časova nedeljno.
Prema tome, zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom (40 časova nedeljno) može po osnovu preraspodele radnog vremena da radi još 20 časova nedeljno. Zakon, takođe, predviđa ograničenje u preraspodeli radnog vremena u odnosu na period od šest meseci. Naime, ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne može da bude duže od punog radnog vremena.
Prema tome, ako poslodavac zbog povećanog obima posla nije u mogućnosti da poslove obavlja sa postojećim brojem zaposlenih uz uvođenje prekovremenog rada, drugačijom organizacijom posla ili preraspodelom radnog vremena, potrebno je da za obavljanje tih poslova zasnuje radni odnos sa novim zaposlenima.
(Mišljenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, br. 011-00-00162/2006-02 od 12.2.2006. godine)

· Last modified: 2010/07/01 08:35 (external edit)