BRUTO I NETO OBRAČUN

Zakon predviđa isključivo bruto obračun zarada, ali veliki broj firmi i pored toga zarade dogovara u neto iznosu i tako i radi obračun. App delimično podržava neto obračun plata i to na sledeća dva načina (podešava se u sis.opcijama):

1) Iterativno računanje neto plate. Kod ovog metoda se zada željena neto plata za radnika, a program menja bruto platu (odnosno osnovni koeficijent) sve dok se ne dobije željena neto plata.

2) Direktan preračun neto plate u bruto. Neto plata se po formuli preračunava u bruto platu i onda se izvodi klasičan bruto obračun.

Važno je shvatiti razlike između ova dva metoda: prvi metod će uvek kada je to moguće napraviti da je neto plata jednaka zadatom iznosu, bez analize koliko je radnik radio, bio na bolovanju itd. Drugi metod je „inteligentniji“: on uzima u obzir da li je radnik radio ili bio na bolovanju/odmoru, pa je taj metod pravilniji. Na primer, ako je radnik radio 168 sati, por.oslobođenje je 7310 i zadata je neto plata 30.000, program će primenom metode 1. izračunati bruto platu 41.544, što daje neto platu od 30.000. Ako se sa istim parametrima koristi metod 2, dobiće se isti rezultat.
Razlika nastaje kad radnik ima i druge sate koji se ne računaju isto kao radni sati. Na primer, ako je radnik radio 84 sata, a 84 sata bio na odmoru, a prosečna satnica u zadnja 3 meseca je bila 150 din. Ako se koristi metoda 1, radnik će dobiti tačno 30.000 i to na sledeći način:

– naknada za odmor je 84 x 150 = 12.600
– bruto zarada radnika za 84 sata je 28.944
– ukupna bruto plata je 41.544, što daje neto platu od 30.000

Primetite da je ovoga puta plata za radne sate bez osnova POVEĆANA da bi se dobila neto plata od 30.000. Program povećava osnovni koeficijent kako bi došao do traženog rezultata. To ne mora uvek da uspe, odnosno mogu se zadati parametri takvi da se tražena neto plata ne može dobiti. Na primer, ako je radnik ceo mesec bio na odmoru i zada se plata od 30.000, program ne može da utiče na iznos, jer on u potpunosti zavisi od prosečne satnice.

Ako se koristi metod 2, dobija se:

– naknada za odmor je 84 x 150 = 12.600
– bruto zarada radnika za 84 sata je 20.772, što je tačno polovina od ukupne zarade od 41.544.
– ukupna bruto plata je 33.372, što daje neto platu od 24.271

Izbor metode zavisi od toga šta tačno želite, ali u zakonskom smislu, metod 2 je ispravniji.

Razlika između ova dva metoda je u tome što se naknade uzima prosek plate za zadnja tri meseca. Svaki obračun ima poseban parametar RAČUNANJE PROSEKA ZA NAKNADU koji je podrazumevano uključen. Ako ovaj parametar isključite, za naknade se uzima satnica ista kao i za radne sate, pa će oba metoda dati iste rezultate.